Prostate funkcija : Prostata je mala, ali ključna žlijezda u muškome reproduktivnom sistemu. Iako često ostaje u sjeni važnijih organa poput srca ili pluća, funkcija prostate ima direktan utjecaj na plodnost, mokrenje i seksualno zdravlje muškarca.
U ovom iscrpnom i praktičnom vodiču objasnit ćemo Prostate funkcija — kako prostata radi, zašto se s godinama mijenja, koji su najčešći poremećaji koji je pogađaju, kako se prepoznaju simptomi, te koje su moderne opcije dijagnostike, liječenja i prevencije.
Osnovna anatomija i uloga prostate
Prostate funkcija : Prostata je paren organ veličine oraha smješten ispod mokraćnog mjehura i oko početnog dijela uretre. Sastoji se od žljezdanog i fibromišićnog tkiva i dijeli se na zone (periferna, centralna i tranzicijska zona), pri čemu svaka zona ima specifičnu kliničku važnost.
Glavne funkcije prostate
- Proizvodnja prostatičnog sekreta: Prostata stvara oko 20–30% volumena ejakulata. Njena tečnost sadrži enzime, cisteinske proteaze i nutrijente koji održavaju spermatozoide vitalnima i pokretnima.
- Regulacija protoka sjemena i urina: Mišićno tkivo prostate pomaže u ejakulaciji i sprječava povrat sperme u mokraćni mjehur.
- Hormon‑posredovane funkcije: Prostata je osjetljiva na androgene (npr. testosteron i dihidrotestosteron), koji reguliraju rast i funkciju žlijezde.
Kako prostata funkcionira — biokemija i hormoni
Prostate funkcija nije samo mehanička; ona je snažno regulirana na molekularnoj razini. Androgeni su glavni regulator: testosteron i njegov aktivniji oblik dihidrotestosteron (DHT) vežu se na receptore u stanicama prostate i potiču rast i lučenje.
Važni učesnici u funkciji prostate
- Testosteron i DHT: DHT nastaje pretvorbom testosterona pomoću enzima 5‑alfa reduktaze i ima veću afinitet za androgene receptore u prostati.
- Prostatični tečni sastojci: Prostate tečnost sadrži PSA (prostata specifični antigen), cink i druge proteine koji održavaju spermu.
- Imunološke stanice: Lokalni obrambeni mehanizmi igraju ulogu u obrani od infekcija i upala, ali i u patogenezi nekih poremećaja.
Najčešći poremećaji prostate
Postoje tri velike kategorije bolesti koje najčešće pogađaju prostatu: benigna hiperplazija prostate (BPH), prostatitis i karcinom prostate. Svaka od ovih bolesti ima specifičan mehanizam, kliničku sliku i pristup liječenju.
1. Benigna hiperplazija prostate (BPH)
BPH je nesumnjivo najčešći problem prostate kod starijih muškaraca. Riječ je o ne-malignom uvećanju žlijezde koje najčešće počinje u tranzicijskoj zoni i dovodi do pritiska na uretru.
Simptomi BPH
- Slab mlaz mokraće
- Učestalo mokrenje, naročito noću (nokturija)
- Hitnost mokrenja i osjećaj nepotpunog pražnjenja
- Iznenadno zadržavanje mokraće (akutno zadržavanje)
Patofiziologija i rizični faktori
Prostate funkcija :Rast prostate u BPH-u povezan je s dobnim promjenama u hormonima (posebno povišen odnos estrogena prema androgenima), lokalnom proizvodnjom DHT‑a i faktore rasta koji potiču proliferaciju stroma i žlijezdanog tkiva. Rizični faktori uključuju dob, obiteljsku povijest, pretilost, dijabetes i sedentarni način života.
2. Prostatitis
Prostate funkcija : Prostatitis označava upalu prostate i može biti bakterijskog ili nebakterijskog podrijetla. Klasifikacija obuhvaća akutni bakterijski, kronični bakterijski prostatitis, kronični prostatitis/sindrom kronične zdjelične boli (CP/CPPS) te asimptomatsku upalu.
Klinička slika
Prostatitis može uzrokovati bol u zdjelici, disuriju (peckanje prilikom mokrenja), bol pri ejakulaciji, učestalo mokrenje i sistemske simptome kod akutnih bakterijskih oblika (groznica, zimica).
Uzroci i mehanizmi
Prostate funkcija : Bakterijski prostatitis obično je posljedica uzlazne infekcije iz uretre ili mjehura. Nebakterijski oblici uključuju kompleksnu interakciju upalnih procesa, neuromuskularnih disfunkcija i psiholoških čimbenika.
3. Karcinom prostate
Karcinom prostate je najčešći maligni tumor kod muškaraca u mnogim zemljama i jedan od vodećih uzroka smrti povezane s rakom. Većina karcinoma je adenokarcinom koji se razvija u perifernoj zoni prostate, često bez ranih simptoma.
Rizici i faktori rizika
- Dob (rizik raste s godinama)
- Obiteljska povijest karcinoma prostate
- Etnička pripadnost (veći rizik u određenim populacijama)
- Dijeta bogata zasićenim mastima i pretilost
Prezentacija i dijagnoza
Prostate funkcija : Rani karcinom često je asimptomatski i otkriva se povišenim PSA testom ili pri digitalnom rektalnom pregledu (DRE). Potvrda se dobiva biopsijom pod kontrolom TRUS‑a ili MR‑vođenom biopsijom. Staging uključuje CT, MR i scintigrafiju kostiju prema potrebi.
Kako prepoznati probleme s prostatom — simptomi na koje treba obratiti pažnju
Simptomi variraju prema bolesti. Ključne obavijesti koje trebate potražiti su:
- Poremećaji mokrenja: slab mlaz, učestalo mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja.
- Bol u zdjelici, donjem dijelu trbuha ili leđima.
- Bol prilikom ejakulacije ili smanjen libido.
- Krv u urinu ili spermi.
- Sistemski simptomi: groznica kod akutnih infekcija.
Dijagnostički alati i procjene
Za procjenu Prostate funkcija i otkrivanje poremećaja koriste se brojni testovi i postupci.
1. Digitalni rektalni pregled (DRE)
DRE pruža informaciju o veličini, obliku i čvrstoći prostate. Iako nije zamjena za slikovne i laboratorijske pretrage, često je prvi korak u kliničkoj procjeni.
2. PSA (prostata specifični antigen)
PSA je krvni marker koji se koristi u procjeni rizika od karcinoma prostate, ali je nespecifičan — povišenje može nastati i kod BPH‑a ili prostatitisa. Vrijednosti PSA treba tumačiti u kontekstu dobi, veličine prostate i drugih nalaza.
3. Slikovne metode
- Transrektalni ultrazvuk (TRUS): Koristi se za mjerenje volumena prostate i vođenje biopsije.
- Multiparametrijalni MR: Najbolji za detekciju sumnjivih lezija i planiranje biopsije ili liječenja karcinoma.
- Uroflowmetrija i post‑void residual (PVR): Procjenjuju protok mokraće i količinu preostale mokraće nakon mikcije, važne za procjenu BPH‑a.
4. Biopsija prostate
Prostate funkcija : Biopsija je zlatni standard za dijagnozu karcinoma prostate. Uzimaju se uzorci tkiva iz različitih regija prostate, najčešće pod US ili MR‑vođeno.
Liječenje poremećaja prostate
Liječenje ovisi o uzroku — od konzervativnih mjera i lijekova do invazivnih zahvata i operacija.
Liječenje BPH
- Medikamentozno: alfa‑blokatori (olakšavaju protok urina), inhibitori 5‑alfa reduktaze (smanjuju volumen prostate), kombinirana terapija.
- Minimalno invazivne procedure: Rezūm, UroLift, termoterapija.
- Endoskopske i kirurške metode: TURP, HoLEP ili otvorena prostatektomija za vrlo velike žlijezde.
Liječenje prostatitisa
- Antibiotici: Temelj za bakterijski prostatitis.
- Analgetici i antiupalni lijekovi: Za kontrolu boli i simptoma.
- Fizikalna terapija i relaksacija mišića zdjelice: Posebno korisno u CP/CPPS.
- Upravljanje životnim stilom: Izbjegavanje okidača (alkohol, začinjena hrana, dugi periodi sjedenja).
Liječenje karcinoma prostate
Opcije ovise o stadiju i očekivanom trajanju života pacijenta:
- Aktivno praćenje (active surveillance): Za nisko‑rizične tumore koje nije potrebno odmah liječiti.
- Radikalna prostatektomija: Otvorena, laparoskopska ili robotski asistirana operacija.
- Radioterapija: Vanjska ili brahiterapija (implantacija radioaktivnih sjemenki).
- Hormonska terapija: Smanjuje razinu androgena i koristi se u naprednim slučajevima.
- Kemoterapija i ciljane terapije: Za metastatsku bolest.
Prevencija i zdrav način života za očuvanje prostate
Iako neki faktori rizika (dob, genetika) nisu promjenjivi, način života može značajno utjecati na Prostate funkcija i rizik od poremećaja.
Preporuke za zdravlje prostate
- Uravnotežena prehrana: Povrće, voće, cjelovite žitarice, omega‑3 masne kiseline i smanjen unos crvenog mesa.
- Redovna fizička aktivnost: Pomaže kontroli tjelesne težine i hormonske ravnoteže.
- Održavanje zdrave tjelesne težine: Pretilost povećava rizik od BPH i karcinoma.
- Ograničenje alkohola i izbjegavanje pušenja: Štetni su za ukupno urogenitalno zdravlje.
- Redovni liječnički pregledi: Posebno nakon 50. godine, ili ranije kod obiteljske povijesti.
Pitanja koja muškarci često postavljaju o prostati
1. Kada trebam mjeriti PSA?
Prostate funkcija : Diskusija o PSA‑u treba biti individualna. Općenito, muškarci se savjetuju početi razgovarati o PSA testiranju s liječnikom oko 50. godine, ranije (45 ili 40) ako postoji obiteljska povijest ili drugi faktori rizika.
2. Može li aktivnost poput biciklizma štetiti prostati?
Dugotrajni pritisak na perineum može pogoršati simptome kod nekih muškaraca (posebno s prostatitisom ili CP/CPPS). Međutim, umjerena fizička aktivnost je generalno korisna.
3. Jesu li suplementi korisni za prostatu?
Neki dodaci (likopen, cink, beta‑sito steroli) pokazuju obećanja u istraživanjima, ali dokazi nisu konzistentni. Prije uzimanja suplemenata preporučuje se konzultacija s liječnikom.
Prostate funkcija predstavlja temelj muškog reproduktivnog i urogenitalnog zdravlja. Razumijevanje anatomije, hormonske regulacije i glavnih poremećaja — BPH, prostatitisa i karcinoma — ključ je za rano otkrivanje i uspješno liječenje.
Prevencija kroz zdrav način života, redovni pregledi i informiranost omogućuju muškarcima da aktivno upravljaju zdravljem svoje prostate. Ako imate simptome ili pitanja, obratite se urologu — rana reakcija često donosi najbolje rezultate.
