Benigna intrakranijalna hipertenzija (poznata i kao pseudotumor cerebri) je neurološko stanje koje karakteriše povećan pritisak unutar lobanje bez prisustva tumora ili druge vidljive mase u mozgu. Ovaj poremećaj može izazvati ozbiljne simptome poput glavobolje, problema sa vidom, mučnine i vrtoglavice, te zahtijeva pažljivu dijagnostiku i liječenje.
Šta je benigna intrakranijalna hipertenzija?
Benigna intrakranijalna hipertenzija označava stanje u kojem dolazi do povišenja intrakranijalnog pritiska bez jasnog organskog uzroka. Naziva se “benigna” jer nije povezana s malignim procesima ili tumorima, ali to ne znači da je bezopasna. Ako se ne liječi, može uzrokovati trajna oštećenja vida.
Uzroci benigne intrakranijalne hipertenzije
Tačan uzrok ovog stanja često ostaje nepoznat. Međutim, postoje brojni faktori koji mogu doprinijeti njegovom razvoju, uključujući:
- Hormonalne promjene, posebno kod žena u reproduktivnoj dobi
- Prekomjernu tjelesnu težinu i gojaznost
- Upotrebu određenih lijekova (npr. kontraceptivi, tetraciklini, kortikosteroidi)
- Probleme s venskim odlivom u mozgu
- Endokrine poremećaje i metaboličke disbalanse
Simptomi benigne intrakranijalne hipertenzije
Simptomi ovog stanja mogu varirati, ali najčešće uključuju:
1. Glavobolja
Najčešći simptom je jaka, pulsirajuća glavobolja koja se pogoršava ujutro ili prilikom napora.
2. Problemi sa vidom
Pacijenti često prijavljuju zamagljen vid, dvostruki vid ili kratkotrajne epizode sljepoće. Ovi simptomi nastaju zbog pritiska na očni nerv.
3. Mučnina i povraćanje
Povećani intrakranijalni pritisak često izaziva mučninu i povraćanje, naročito ujutro.
4. Zujanje u ušima (tinitus)
Subjektivni osjećaj šuma ili pulsa u ušima može biti znak da postoji poremećaj u protoku cerebrospinalne tečnosti.
Dijagnoza benigne intrakranijalne hipertenzije
Dijagnostički proces uključuje isključenje drugih mogućih uzroka povišenog intrakranijalnog pritiska, kao što su tumori, infekcije ili krvarenja. Najčešće metode dijagnoze su:
- MR (magnetna rezonanca) mozga – da se isključe tumori i strukturalne promjene.
- CT sken – kao brza metoda inicijalne evaluacije.
- Lumbalna punkcija – mjeri pritisak cerebrospinalne tečnosti i pomaže u potvrdi dijagnoze.
- Oftalmološki pregled – za provjeru otoka optičkog diska (papiledem).
Liječenje benigne intrakranijalne hipertenzije
Cilj liječenja je smanjenje pritiska unutar lobanje i sprečavanje oštećenja vida. Tretman se zasniva na kombinaciji medicinskih, dijetetskih i, u težim slučajevima, hirurških pristupa.
1. Medikamentozna terapija
Najčešće se koriste lijekovi koji smanjuju proizvodnju cerebrospinalne tečnosti, poput acetazolamida i furosemida. Ovi lijekovi pomažu u ublažavanju simptoma i smanjenju pritiska.
2. Promjene životnog stila
Smanjenje tjelesne težine ima značajan pozitivan efekat na kontrolu pritiska. Preporučuje se zdrava ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje alkohola i kofeina.
3. Hirurški zahvati
U težim slučajevima, može se razmotriti postavljanje šanta za drenažu cerebrospinalne tečnosti ili operacija dekompresije optičkog nerva radi zaštite vida.
Benigna intrakranijalna hipertenzija kod žena
Ovo stanje najčešće pogađa žene između 20 i 40 godina, naročito one s viškom kilograma. Hormonalni faktori i upotreba oralnih kontraceptiva također mogu igrati ulogu u razvoju bolesti.
Komplikacije i prognoza
Ako se ne liječi, benigna intrakranijalna hipertenzija može dovesti do trajnog oštećenja vida. Redovno praćenje i kontrola pritiska su ključni za sprečavanje komplikacija. Uz adekvatnu terapiju, većina pacijenata ima dobru prognozu.
Prevencija i samopomoć
Prevencija uključuje održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje prekomjerne upotrebe lijekova koji mogu povećati rizik i redovne neurološke kontrole kod osoba sklonih problemima s vidom ili glavoboljom.
Iskustva pacijenata
Pacijenti koji pate od benigne intrakranijalne hipertenzije često navode da su simptomi isprva bili zanemareni. Međutim, rano otkrivanje i promjene u načinu života značajno poboljšavaju kvalitet života i smanjuju potrebu za invazivnim tretmanima.
Benigna intrakranijalna hipertenzija je stanje koje zahtijeva ozbiljan pristup, ali uz pravovremenu dijagnozu i pravilno liječenje, moguće je spriječiti komplikacije i živjeti normalan život. Ključ je u praćenju simptoma, saradnji s ljekarom i održavanju zdravih životnih navika.
