Arterijska hipertenzija je jedno od najčešćih hroničnih oboljenja modernog doba. Ova bolest, poznata i kao visoki krvni pritisak, pogađa milione ljudi širom svijeta i predstavlja jedan od vodećih faktora rizika za razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara.
U ovom članku istražujemo šta je arterijska hipertenzija, koji su njeni uzroci, simptomi, kako se dijagnosticira, liječi i kako je moguće spriječiti.
Šta je arterijska hipertenzija?
Arterijska hipertenzija se definiše kao trajno povišen krvni pritisak u arterijama, pri čemu vrijednosti sistolnog pritiska prelaze 140 mmHg, a dijastolnog 90 mmHg. Normalan krvni pritisak je obično oko 120/80 mmHg. Kada krvni pritisak ostaje povišen duži vremenski period, srce mora raditi jače, što s vremenom može oštetiti krvne sudove i unutrašnje organe.
Vrste arterijske hipertenzije
Esencijalna (primarna) hipertenzija
Ova vrsta arterijske hipertenzije se razvija postepeno tokom godina i ne može se povezati s tačno određenim uzrokom. Na njen nastanak utiču nasljedni faktori, životni stil, stres, gojaznost i nezdrava ishrana.
Sekundarna hipertenzija
Nastaje kao posljedica drugih bolesti ili poremećaja, poput bolesti bubrega, endokrinih poremećaja ili upotrebe određenih lijekova. Kada se osnovni uzrok otkloni, i pritisak se često vraća u normalu.
Uzroci arterijske hipertenzije
Uzroci mogu biti brojni i međusobno povezani. Najčešći faktori rizika su:
- Genetska predispozicija
- Stres i emocionalna napetost
- Nezdrava ishrana bogata solju i mastima
- Pušenje i pretjerano konzumiranje alkohola
- Fizička neaktivnost
- Prekomjerna tjelesna težina
- Starosna dob i hormonske promjene
Simptomi arterijske hipertenzije
U većini slučajeva, arterijska hipertenzija ne izaziva jasne simptome i naziva se “tihim ubicom”. Međutim, neki ljudi mogu osjetiti:
- Jutarnje glavobolje
- Vrtoglavicu i nesvjesticu
- Zamor i slabost
- Zamućen vid
- Ubrzan rad srca
- Krv u nosu (rijetko, ali moguće)
Komplikacije arterijske hipertenzije
Neliječena ili neotkrivena arterijska hipertenzija može imati ozbiljne posljedice po zdravlje:
- Moždani udar (cerebrovaskularni incident)
- Infarkt miokarda
- Zatajenje srca
- Oštećenje bubrega
- Gubitak vida (retinopatija)
- Aneurizma arterija
Dijagnoza arterijske hipertenzije
Mjerenje krvnog pritiska
Osnovni korak u dijagnozi je višekratno mjerenje krvnog pritiska u mirnom stanju. Vrijednosti koje se konstantno kreću iznad 140/90 mmHg potvrđuju dijagnozu arterijske hipertenzije.
Laboratorijske pretrage
Analize krvi i urina koriste se za procjenu funkcije bubrega, nivoa šećera i masnoća u krvi. Ovi podaci pomažu u otkrivanju sekundarnih uzroka hipertenzije.
EKG i ultrazvuk srca
Ove pretrage omogućavaju procjenu stanja srca i otkrivanje eventualnih promjena koje su posljedica dugotrajnog povišenog pritiska.
Liječenje arterijske hipertenzije
Promjena načina života
Prvi korak u liječenju arterijske hipertenzije je uvođenje zdravih životnih navika:
- Smanjite unos soli i masne hrane
- Jedite više voća, povrća i ribe
- Redovno vježbajte
- Izbjegavajte stres i naučite tehnike opuštanja
- Prestanite pušiti i ograničite unos alkohola
Lijekovi za hipertenziju
Kada promjene načina života nisu dovoljne, ljekar propisuje lijekove. Najčešće grupe su:
- Diuretici – pomažu u uklanjanju viška tečnosti i soli
- ACE inhibitori – opuštaju krvne sudove
- Beta blokatori – usporavaju rad srca
- Blokatori kalcijumskih kanala – smanjuju otpor u arterijama
- Antagonisti angiotenzinskih receptora (ARB) – šire krvne sudove
Prirodni načini za kontrolu arterijske hipertenzije
Biljni čajevi i suplementi
Određene biljke, poput bijelog luka, maslačka, zelenog čaja i maslinovog lista, imaju prirodno antihipertenzivno djelovanje. Međutim, njihova upotreba treba biti dopuna, a ne zamjena za medicinski tretman.
Vježbanje i meditacija
Redovna fizička aktivnost, poput hodanja, plivanja ili joge, pomaže u smanjenju pritiska. Meditacija i tehnike disanja mogu ublažiti stres, što pozitivno utiče na krvni pritisak.
Prevencija arterijske hipertenzije
Prevencija je ključ zdravlja. Kako biste spriječili razvoj arterijske hipertenzije, pridržavajte se sljedećih smjernica:
- Kontrolišite tjelesnu težinu
- Redovno mjerite krvni pritisak
- Smanjite unos prerađene hrane
- Spavajte najmanje 7 sati dnevno
- Održavajte mentalno zdravlje i izbjegavajte stresne situacije
Arterijska hipertenzija i ishrana
DASH dijeta
DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) posebno je osmišljena za kontrolu arterijske hipertenzije. Fokusira se na unos svježeg povrća, voća, cjelovitih žitarica i minimalnu upotrebu soli.
Hrana koju treba izbjegavati
- Prerađeno meso i suhomesnati proizvodi
- Hranu bogatu zasićenim mastima
- Gazirane napitke i pretjerano slatkiše
Arterijska hipertenzija kod starijih osoba
Starije osobe su posebno podložne arterijskoj hipertenziji zbog promjena u strukturi krvnih sudova. Elastičnost arterija se smanjuje, što povećava otpor protoku krvi. Redovne kontrole i prilagođavanje terapije su ključni za ovu grupu pacijenata.
Arterijska hipertenzija je ozbiljno, ali kontrolisano stanje. Pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost, smanjenje stresa i poštovanje savjeta ljekara mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija. Svaka osoba bi trebala redovno provjeravati krvni pritisak i voditi računa o svom zdravlju kako bi spriječila dugoročne posljedice.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Šta uzrokuje arterijsku hipertenziju?
Uzroci uključuju genetiku, stres, nezdravu ishranu, gojaznost i manjak fizičke aktivnosti.
Da li se arterijska hipertenzija može izliječiti?
Ne može se potpuno izliječiti, ali se može uspješno kontrolisati odgovarajućom terapijom i promjenama životnog stila.
Koje su normalne vrijednosti krvnog pritiska?
Normalan pritisak je oko 120/80 mmHg. Sve iznad 140/90 mmHg se smatra hipertenzijom.
Izvori / Reference
- World Health Organization – Hypertension Factsheet
- European Society of Cardiology – Hypertension Guidelines
- Mayo Clinic – High Blood Pressure Overview
- Harvard Health Publishing – Understanding Blood Pressure
